Povijest igraćih karata

Povijest igraćih karata

Iako se kockanje, pa kao dio tog poroka i kartanje, smatra vrlo “zapadnjačkim”, povijest nam govori da je Arapima, Indijcima, a pogotovo Kinezima kartanje već uvelike dosadilo kad su Europljani prvi put zaigrali neku od kartaških igara.

 

Prve karte, barem one za koje postoje pisani ili ini dokazi pojavljuju se još u devetom stoljeću u Kini, za vrijeme dinastije Tang, kada je princeza Tongchang, kći cara Yizonga, kartala igru ”List” s pripadnicima klana Wei kojem je pripadao njen suprug. kako opisuje kineski pisac Su E u svojoj ”Zbirci zapisa o Duyangu”. Nešto kasnije kineski polihistor Ouyang Xiu (1007. -1072.) je ustvrdio kako igre s kartama i same karte postoje već od sredine vladanja dinastije Tang (deveto stoljeće), a njihov je nastanak povezane su s razvojem korištenja listova ili stranice umjesto papirnate role za pisanje koje je također nastalo u to doba.

 

Kartanje se nakon kine proširilo po cijeloj Aziji, naročito Indiji, a tim se putem nastavilo i do perzijskog svijeta na krajnjem zapadu Azije. Smatra se kako su Saraceni donijeli kartanje u Europu u četrnaestom stoljeću i da se kartanje vrlo brzo proširilo, ali odmah i počelo zabranjivati budući da prvi zakon o zabrani kartanja pojavljuje 1367. godine u švicarskom Bernu.

 

No mnogi povjesničari tvrde kako se kartanje pojavilo još ranije i to ne na dalekom istoku već u drvenom Egiptu, i to uglavnom vezano za tarot i slične proročke karte, a ne za one s kojima se kratilo vrijeme i zabavljalo, no jedini “dokaz” za tu tvrdnju je stariji reljef boga Totha koji u ruci drži pismo ili kartu.

 

Ono što je sigurno za Egipat i igrače karte je činjenica da su se karte na putu do Europe brzo proširile i u Egiptu, ali tek u jedanaestom stoljeću.

 

Prve igrače karte s četiri boje u špilu pojavljuju se u drugoj polovici 14. stoljeća, a likovi na njima povezani su s Mamelucima, ratnim zarobljenicima bijelcima, uglavnom turskog i kavkaskog porijekla, koje su perzijski i egipatski vladari u srednjem vijeku uvrštavali u vojsku. Te su karte sličnije onima za trešetu i briškulu nego kartama za poker ili belu.